Google
Email
Hrvatski
Apartmani na otoku Krku
Baska WebCam by BsWirelwss

Preporuka:

 

- imati planinarske visoke cipele

- nositi suhu hranu, pitku vodu ili drugo osvježenje

- na zahtjevnije staze polaziti u skupinama

- nabaviti kartu šetnica

- Ponesite fotografski aparat

- Čuvajte okoliš i omogućite i drugima koji će doći

   iza Vas da uživaju u prirodnim ljepotama

TURISTIČKE STAZE BAŠKE I OKOLICE

 

Zahvaljujući smještaju, dugoj plaži te vrijednostima svoje baštine, Baška je mjesto izuzetne privlačnosti. Bašćani su, među prvima na Kvarneru, uz pomoć češkog vodiča i zaljubljenika u Bašku Vaclava Tupog, postojeće staze obnovili i obilježili kao turističke. Ukupno 19 obilježenih staza, dužine 85 km, svrstano je u četiri kategorije: nezahtjevna, zahtjevna, srednje zahtjevna i vrlo zahtjevna staza. Zahtjevnost staze ovisi o vrsti terena, težini uspona i drugim čimbenicima. Nezahtjevne staze nude se u dužini od 2 do 3,5 km i prelaze se za otprilike sat i dvadeset minuta, dok će vrlo zahtjevne staze na pojedinim lokalitetima biti i kraće, ali će iziskivati duže vrijeme hoda.

 

Spomenutih 19 obilježenih staza pruža mogućnost obilaska najvažnijih mjesta i lokaliteta Bašćanske drage (Batomalj, Jurandvor, Draga Bašćanska) te spomenika iznimne povijesne vrijednosti kao što je crkva sv. Lucije (XI. st.) u kojoj je pronađen najvrijedniji spomenik hrvatske književnosti - Bašćanska ploča iz 1100. godine, te crkva Majke Božje na Gorici (XV.st.), najveće marijansko svetište u Krčkoj biskupiji.  Neke staze završavaju u slikovitim morskim uvalama koje nude mogućnost ugodnog kupanja, druge dotiču vidikovce s izuzetnim pogledima (Bag, 185 m, Zakam, 194 m, Stražice, 372 m, Veliki Hlam, 484 m...). One zahtjevnije vode ili usponima i strmim silascima prema Vinodolskom kanalu i otvaraju pogled na grad Senj, ili na drugu stranu, na Kvarnerić, u Staru Bašku. Povratak na polazište moguć je i taxi barkama. Dvije od ovih staza vode najvišem vrhu otoka Krka. Preporučujemo stazu broj 7, koju zovu šetnica “Put do Mjeseca”.

 

PLANINARSKE STAZE NA OBZOVU

 

Najviši vrh otoka Krka, Obzova (569 m), šesti po visini vrh hrvatskog otočja, moguće je dosegnuti s nekoliko odredišta. Obzova je humak na velikoj kraškoj zaravni, koju je tisućljetna svenazočnost bure na ovim prostorima ogolila i podarila s puno škrapa i tek s nekoliko okruglih livada ograđenih suhozidom. Pogled s vrha doista treba doživjeti. Najčešća polazišna mjesta su Treskavac (Malmašuta) ili Draga Bašćanska (mogući su polasci iz Stare Baške i Punta). Uspone ne valja poduzimati za ljetne pripeke.

Vaclav Tupy

PUNTARSKE STAZE

Jugozapadna obala otoka Krka, i to ona istočna strana plitke Puntarske drage koju poluotok Prniba odvaja od Krčkoga zaljeva, pripada naselju i luci Punat. Danas je to jedno od vodećih središta hrvatskoga nautičkog turizma (Plava zastava!), znano i po visokokvalitetnim proizvodima od maslinova ulja (Dani maslina, svake godine u listopadu).

 

Punat (prvi spomen 1377.) diči se i drugim vrijednostima. To su ponajprije crkva sv. Trojstva (1777.) i Maggiottova slika Propovijed sv. Ivana, na glavnom oltaru, skulptura Ane Samotreće (XV. st.), zatim stare pučke kuće (XVIII. st.), toš za masline (XVIII. st.), Galerija Toš... Osobitu privlačnost Puntu daje i otočić Košljun, “otok u otoku”, šumski rezervat prirode i spomenik kulture. Osam kilometara jugoistočno od Punta, podno bijelih vapnenačkih stijena i zaštićeno od bure, tiho je naselje Stara Baška. Pješacima-rekreativcima nude se u starini utrte, a danas dobro obilježene pastirske staze i šetnice uz more te otočić Košljun s cjelovitim sadržajem. Iz Punta se uspinju staze do najviših vrhova otoka Krka: Velog vrha (541 m), Brestovice (558 m), Obzove (568 m), Zminja (537 m) i Velog hlama (482 m). Postoje tri polazišta: Prgon, Ricompi i Zarimon; iz Stare Baške jedno za Punat i dva za Batomalj u Bašćanskoj dragi. Moguće je pješačenje i od jednog do drugog odredišta a da se ne dostignu najviši vrhovi otoka. Staze su srednje i teže zahtjevne zbog uspona, navlastito onih u Staroj Baški. Na polazištima su postavljene ploče s obavijestima o smjeru i vremenu hoda. Staze su dobro označene u bojama (crveno-bijelo, plavo-bijelo, zeleno-bijelo) a oznake postavljene svakih 20 do 50 m. Na većem kamenju na raskrižjima upisani su smjerovi. Puntarske šetnice protežu se na dio od Prgona do Kanajta, a dobro je cestom nastaviti i dalje, do starohrvatske crkvice sv. Dunata (IX. st.!). i od središta Punta preko rta Debilj do kampa Konobe.

 

OTOČIĆ KOŠLJUN

Malen površinom (0,06 km2), a velik sadržajem, tek nekoliko metara iznad mora i samo 190 metara udaljen od kopna, to je prostor bujne i guste vegetacije: crni jasen (Fraxinus ornus), lovor (Laurus nobilis), crnika (Quercus ilex), žestila (Acer monspessulanum).... Franjevac Berard Barčić uspio je nabrojiti čak 540 vrsta bilja i razvrstati ga u 111 porodica, pronašao je čak 151 vrstu gljiva iz 33 porodice. Na Košljunu živi i raznovrsni ptičji svijet, pretežito ptica pjevica.

Košljun je ujedno i franjevački samostan (1447.) koji čuva glasovitu biblioteku od 30.000 svezaka, inkunabula, glagoljaških dokumenata, vrijednih atlasa (XVI. st.). Nekad je bio sjedište hrvatske gimnazije (od 1894.), a danas čuva Turistička zajednica Općine Punat nadasve bogatu riznicu umjetnina, glazbene i etnografske zbirke, prelijepe jaslice (XVI.st.), čudotvorno raspelo. Tu je i nekoliko šumskih kapelica: Betlehema (1651.) sv. Križa (1579.), sv. Franje (1654,), Lurdske spilje (1914.)...

 

- Nabaviti kartu Pastirske staze te plan mjesta Punat

VRBNIČKI PUTI I KLANCI

Na središnjem dijelu istočne obale otoka Krka, 49 m nad morem, na temeljima još jedne krčke pretpovijesne gradine, smjestio se grad Vrbnik. Grad koji svoju postojanost bilježi 900 godina znan je kao grad-kaštel, grad poljodjelaca, pastira, vrsnih vinogradara, bratovština, glasovite knjižnice, staroslavenskog bogoslužja, svećenika i umjetnika. Znatiželjnom pješaku namjerniku Vrbnik će otkriti svoje gradske uličice, ponuditi svoju kršnu okolicu punu mirisa aromatičnog bilja i plodne, bogate vinograde. Placa Vrbničkog statuta polazište je za sve smjerove - htjedne li se prema uskim ulicama “okolo-naokolo” grada, ili do usamljenih rtova i morskih uvala, ili do vinograda ili pašnjaka u zaleđu. Ciljna točka većine smjerova su ponajprije povijesno-sakralna zdanja koja su u gradu sačuvana u značajnoj mjeri, dok su ona u okolici većinom u ruševnom stanju. Gradske ulice vode do župne crkve sv. Marije od Uznesenja (XI./XII.st), crkve sv. Ivana Krstitelja, Baćina dvora, frankopanske građevine (XVI. st.), danas pretvo-rene u kafe galeriju, do lapidarija sakralne zbirke Destinac, do Klančića, “najuže ulice na svijetu, njima se odlazi do crkvice Majke Božje od Zdravlja (1859.) i parka Gospoja s kojeg se pruža prekrasan pogled na Vinodolski kanal i primorsku obalu. Izvan grada putovi i klanci smjeraju između pašnjaka i vinograda. Mirisi i boje samoniklog bilja pretaču se u svakom godišnjem dobu u cjelovitu i neponovljivu ugodu. Osobitošću se izdvajaju svibanj - prošaran ljubičastom bojom cvijeta ljekovite kadulje.

 

DO CRKVICE SV. JURJA

 

Južno od Vrbnika, na rtu sv. Jurja, istoimene uvale, nalaze se ostaci crkvice posvećene sv. Jurju. Na njenim se zidinama nazire lik sv. Jurja te prikaz broda, najstariji sačuvan na hrvatskoj obali (XII./XIII. st.)

 

DO CRKVICE SV. MARKA

 

Da bi se stiglo do ruševina crkvice Sveti Marko (Marek) valja se uputiti prema selu Risika pa skrenuti desno do župne crkve i doći do istoimene uvale čija je plaža omiljeno odredište mnogih kupača. Ovdje se osobito ističu grmovi vazdazelene biljke planike, mahače (Arbutus unedo).

 

DO GRADCA

 

Do ruševnog zdanja negdašnjih krčkih knezova treba poći rubom Vrbničkoga polja, do sela Garica, i tamo se posavjetovati s nekim od mještana o smjeru daljnjeg pješačenja.

GRAD KRK

 

Antički Curicum, frankopanski kaštel, sjedište biskupije, brojni vrijedni spomenici kulture, znameniti ljetni Krčki sajam, stoljetna turistička tradicija, glazbeni i drugi festivali i programi - dio su velike ponude Grada Krka. Ona rekreacijska nudi se u ne manjoj raznovrsnosti i brojnosti. Ona osmišljena za šetnju i pješačenje usmjerena je starim dijelom grada, i šetalištem uz obalu, ali i prema poluotoku Prniba te prostorima u široj okolici grada.

Ističemo:

 

Lagane šetnje poluotokom Prniba (površina 1,5 km2) jugoistočno do grada, u dužini od 7,5 km, uz šumu primorskoga bora, crnike te nisko raslinje do uvala Sv. Mikul, Valunta i Sv. Danijel. Posebno dojmljiv je susret s osamljenom crkvicom sv. Krševana, iznimnim arhitektonskim ostvarenjem u očuvanom krčkom okolišu, danas pasištu, relativno daleko od naseljenih mjesta. Vrijeme hoda: sat i 30 minuta

- staza Krk - Lamartin - Krk

- staza Krk - Sv. Juraj - Krk

- staza Linardići - crkva sv. Krševana

- staza prema uvali Čavlena (do najvećih hrastova na otoku)

 Dužina staza u prosjeku je 8 do 10 km, a vrijeme hoda je oko tri sata.

Nabaviti prospekt Šetnica Prniba

PUTOVIMA DOBRINJŠTINE

Dobrinjština je prostrano, blago valovito zeleno područje sjeveroistočnog dijela otoka Krka koje su zaposjela sela: Ćižići, Dobrinj, Gabonjin, Gostinjac, Gornja i Donja Hlapa, Klanice, Klimno, Kras, Meline, Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sv. Ivan, Sv. Vid, Šilo, Tribulje, Žetilac, Županje i grad Dobrinj, najstariji hrvatski grad otoka Krka, kulturno i administrativno središte cijeloga kraja.

 

Dobrinjština je krajolik autohtone ruralne cjeline, etnološkog nasljeđa, očuvanog okoliša, raznovrsnih biljnih zajednica, podzemnih krških fenomena (spilja Biserujka), zaštićenih uvala s ljekovitim blatom ugodnom klimom. U tom je prostoru ucrtano odnosno označeno šezdesetak kilometara pješčanih putova. Kružnoga su toka. Polazište puta predstavlja ujedno i njegovo odredište. Moguće ga je prijeći i u jednom danu, a lakšim načinom, prema nahođenju, od jedne do druge kontrolne točke. Obilježeno je osam kontrolnih točaka ( Šilo, Žestilac, Gostinjac, Sveti Vid, Dobrinj, Gornja Hlapa, Županje, Šilo), različite dužine obilaska. Na svakoj kontrolnoj točki treba se fotografirati ili utisnuti pečat. Nagrada za prijeđeni put je numerirana spomen značka upisivanje u Časnu knjigu obilaznika.

 

Na ovih pedesetak kilometara proći ćemo kroz zaštićene morske uvale, šilarsku uvalu Stipanjska, pitomi, plitki zaljev Soline, zaustaviti se uz ostatke rimske ville u Šilu, uz crkve sv. Marije od Porođenja u Polju (1876.), sv. Martina u Gostinjcu (1576.), ranoromaničkog sv. Vida (1100., zadužbinu “slavnog Dragoslava”), sv. Klementa u Klimnu (1381., renesansni rezbarni retabl), sv. Filipa i Jakova u Solinama (1382.), župnu dobrinjsku crkvu sv. Stjepana (1100., trijemom, cerganom), sv. Trojice ( 1480., pučki sv. Antuna) uz park Jardin... Dobrinjski puti dovest će nas u Polje, do samostana časnih sestara i staračkog doma na prelijepom lokalitetu Zviranj, do vrijednih sakralnih i etnoloških zbirki. Do vidikovaca “Zemljine” nadomak dobrinjske place i zvonika s kojega se zvon razliježe preko čitave Dobrinjštine i šire, potom do mitskog brežuljka Sv. Juraj (327 m). Puti vode šumskim područjem posebnoga šumskog pokrova. Ovdje raste hrast kitnjak (Quercus petraea), obični grab (Carpinus betulus), pitomi kesten (Castanea sativa), lipa (Tilia cordata), gorski javor (Acer pseudopatanus)... sve vrste koje rastu u kopnenim brdskim šumama, ali osim na Krku - niti na jednom jadranskom otoku.

Vrijeme hoda:

- Šilo - Žestilac sat i 30 minuta

- Žestilac - Gostinjac 30 minuta

- Gostinjac - Sv. Vid 40 minuta

- Sv. Vid - Dobrinj 10 minuta

- Dobrinj - Gornja Hlapa 40 minuta

- Gornja Hlapa - Županje 35 minuta

- Županje -Šilo jedan sat

 

PUT GLAGOLJAŠA

Do crkvice sv. Petra (1279.) na zapadnom dijelu otoka Krka , prema legendi zadužbini dviju sestara, dolazi se iz sela Gabonjin putom uz koji je nedavno postavljeno 37 kamenih ploča s uklesanim porukama i glagoljskom abecedom. Crkvica dominira krajolikom i predstavlja vjekovni orijentir ali i stražarnicu - promatračnicu pa otud i naziv Sv. Petar na Stražišću (252 m). Vrijedi se popeti Sv. Petru, a posebno na Petrovu (29. lipnja) kad se na prostoru ispred crkve slavi blagdan toga sveca.                                                 

Vrijeme hoda:

- Gabonjin - Sv Petar 20 minuta

- Ljutići - Sv. Petar sat i 25 minuta

- Rasopasno - Sv. Petar 45 minuta

Nabavite vodič: Putovima Dobrinjštine             

         

DUBAŠLJANSKE STAZE

MALINSKA

 

Dubašnica je prostrano, zeleno, plodno i šumovito područje otvoreno prema Riječkom zaljevu. Ime joj potječe od hrastove šume (dub= hrast ), šume hrasta medunca, koju nadopunjuju i šume bijeloga graba. Početkom XV. stoljeća ovaj prostor naselile su mnoge obitelji čija imena i danas nasljeduju sela: Vantačići, Turčići, Zidarići, Milčetići, Milovčići, Bogovići, Radići, Maršići, Kremenići, Žgombići, Oštrobradići, Ljutići, Barušići...

 

Malinska, luka za utovar i istovar drva, u turističkim vremenima (krajem XIX.st..) prometnut će se u glavno središte dubašljanskoga kraja i gotovo istisnuti iz zemljopisnih i drugih obilježja naziv

Dubašnica. Pogled u tom smjeru skrenut će u potrazi za “novim” sadržajima. Dubašljanske staze pune su poljodjelskih tragova, tu se još uvijek može čuti već gotovo zaboravljeno blejanje stada ovaca i biti svjedokom vidljivog i prepoznatljivog etnološkog i vjerskog identiteta. Shodno zahtjevnosti, staze su razvrstane u one uz more i u unutrašnjosti.

Vrijeme hoda:

- Malinska - rt Čuf 45 minuta

- Malinska - Vantačići 45 minuta

- Porat - Sv. Martin sat i 25 minuta

 

ŠETNICE UZ MORE

 

Obalni put Rajska cesta najpoznatija je šetnica, trasirana prema uvali i kupalištu Haludovo i Njivicama još prije Drugoga svjetskoga rata. Namijenjena svim vrstama šetača, ona uz primorske šumske krajolike prati i brojne uvale i plaže. Ona druga spaja Malinsku i Vantačiće te vodi do 3 km udaljenog Porta i do samostanske crkve sv. Marije Magdalene franjevaca trećoredaca (glagoljaša) (XV.st.). Samostan čuva vrijedan poliptih (1556.), mlin za masline, muzej i lapidarij s preslicima najstarijih hrvatskih glagoljskih natpisa. Staza uz more od Porta do uvale sv. Martina nešto je zahtjevnija jer obuhvaća i teže prohodan teren, ali kao nagradu nudi sačuvanu prirodu i dojmljiv pogled na more.

 

PJEŠAČKE STAZE

 

Lagane su to i nezahtjevne staze koje presijecaju prostor Dubašnice i povezuju sela, drmune i zavjetne lokalitete. Razvučene su od brežuljka, vidikovca Fumak (61 m) iznad uvale Čavlena do orijentacijske točke sjevernog dijela otoka Krka, crkvice sv. Petra (252 m), iznad Gabonjina u Dobrinjštini, sve do crkve i naselja Sv. Vid - Miholjice. Staze su na karti označene žutom bojom i dotiču slikovito staro groblje uz koje je do 1855. bila i župna crkva (kasnije premještena u Bogoviće!), a čiji trag svjedoči moćni kameni zvonik (1618.), zavjetni križ i kameni križni put na brežuljku Fumak te onaj na raskrižju Bogovići- Sv. Anton - Milovčići, idu uz zavjetnu kapelu sv. Ivana de Mathe (Matahara) nedaleko Oštrobradića, sagrađenu uz pomoć dubašljanskih iseljenika u Americi i poznatu crkvicu sv. Petra na Verhu.

Vrijeme hoda:

- Fumak - staro groblje sat i 25 minuta

- Staro groblje - Oštrobradići sat i 15 minuta

- Oštrobradići - Sv.Petar sat i 25 minuta

- Sv. Petar- Sv. Vid - Miholjice sat i 35 minuta

Nabavite prospekt šetnica i pješačkih staza Malinske

Dubašljanska staze

STAZE OMIŠLJA I NJIVICA

Na sjeverozapadu otoka Krka, na brežuljku Vela sten, 82 metra iznad Omišaljskog zaljeva, smjestio se gradić Omišalj. Njegova civilizacijska pripovijest začeta je u pretpovijesnom vremenu. Na omišaljskom prostoru razvila su se veća naselja, a Njivice su svoje ribarske korijene razgranale u znatnu turističku djelatnost. Župskom, teritorijalno-administrativnom, a danas i turističkom organizacijom, Omišalj i Njivice dio su cjeline. Pješačenje se nudi u tri smjera koji vode prema povijesnim znamenitostima, prirodnim krčkim šumovitim krajolicima te relaksirajućim šetnicama uz more (lungomare).

 

FULFINUM-MIRINE

Iz Omišlja treba se uputiti pješice jugozapadno prema uvali Sepen, prvorazrednom arheološkom lokalitetu Fulfinum-Mirine. Toponim Podokladi skriva ostatke antičkoga grada Fulfinuma (I. st.), izgrađenog za potrebe rimskih vojnih veterana. Bio je to grad cjelovitog urbanog sadržaja (forum, bazilika, lučke instalacije, terme, vodovod...). Velik dio ovog prostora još je neotkriven i neistražen. Na istoku nalazišta, na toponimu Mirine, uočavaju se zidine, ostaci velike ranokršćanske bazilike, s kraja V. ili početka VI. stoljeća. Građevina se spominje i kao benediktinski samostan sv. Nikole koji je napušten u XV. stoljeću.

Vrijeme hoda:

- Omišalj - riva - Pesja - Mirine, Fulfinum 30 minuta

- Omišalj - Konska staza - Buč - Fortičina -

- Mirine - Fulfinum 25 minuta

Nabaviti prospekt Fulfinum - Mirine i kartu pješačkih staza

 

PJEŠAČKE STAZE NJIVICA

 

Od autokampa Njivice prema brežuljcima Cerova (58 m), Veli vrh (69 m), Vršek (52 m) i uvalama Dražica, Dumboka i Blatna upućuju obilježene pješačke staze. Podijeljene su u tri vrste: glavnu I kružnu stazu te staze prema moru (odvojci od glavne staze), namijenjene za manje zahtjevne šetnje.

Vrijeme hoda:- glavna staza 2 sata

- kružna staza 45 minuta

- staze prema moru. 20 minuta

Nabaviti kartu pješačkih staza u Njivicama

 

ŠETNICE UZ MORE

 

Trasirane duž morske obale, uz rive potonjih naselja, svoj postanak zahvaljuju turističkim stremljenjima. Vode, posebno one u Njivicama, do nekih od objekata vrhunske gastronomske ponude. U Njivicama to je smjer od autokampa do uvale Kijac. Na njega se vezuje pješačka staza za Malinsku. U Omišlju to je potez od hotela Adriatic do uvale Pesja.

 

Šetnica parkom Dubec, Omišalj u dužini od 995 m na površini od 18 km2 prostire se parkovna površina puna staza, odmorišta, vidikovaca i raznovrsnog raslinja.

Vrijeme potrebnoga hoda: 15 minuta

Vrijeme hoda:

- lungomare Njivice 45 minuta

- lungomare Omišalj: 20 minuta

- šetnica Dubec 15 minuta

Nabaviti plan mjesta Njivice i Omišalj

Na vrh.
OSTALE TURISTIČKE I PLANINARSKE STAZE NA OTOKU KRKU
Download Krk-Hiking Trails.pdf
Smještaj.
Početna stranica.
Korisni linkovi.
Otok Krk.
Baška.